Petak 23.06.2018. VN EUROPE: Trening
11:00 – 12:30 Prvi Trening
15:00 – 16:30 Drugi Trening

Subota 24.06.2018. VN EUROPE: Kvalifikacije
12:00 – 13:00 Treći Trening
15:00 – 16:00 Kvalifikacije

Nedjelja 29.04.2018. VN AZERBAJDŽANA: Utrka
14:10 – 16:00 Grand Prix

Dužina kruga: 6.003 km

Broj krugova: 51

Rekord kruga: 1:43.441 S. Vettel (2017)

Maksimalna brzina: 350 km/h

DRS zone: 2

Pun gas: 50%

Najduža ravnica: 1500 m

Razina downforcea: Srednja

Nakon VN Mađarske i Rusije, ovo je treća utrka na prostorima bivšeg Istočnog bloka. Azerbajdžan je zemlja prekrasne prirode i bogatstava, a Baku je od davnina kulturna prijestolnica i važno odredište na nekadašnjem Putu svile.

Baku se ponosi zidinama Starog grada koji krasi i podiže ekskluzivnost događaja te spaja povijesno s modernim. Jureći bolidi pokraj kamenih bedema su epska i jedinstvena slika koju šalju svijetu.

Od modernih se zgrada ističe Flame Towers, najviši turističko-poslovni neboder koji osim unikatnog izgleda mijenja boju po noći. Pravi je pokazatelj transformacije Azerbajdžana iz bivše komunističke zemlje u jednu od elitnih svjetskih destinacija.

Prvi sektor

Krug na gradskoj stazi Baku počinje na dugačkoj startno ciljnoj ravnici koja je ujedno i najdulja u F1 kalendaru. Bolidi na njoj dosežu brzinu od preko 350 km/h prije kočenja za zavoj 1. Za njega se koči oko 120m ranije, usporava u treću brzinu i prolazi sa 120 km/h. Potom slijedi uski i spori zavoj 2 (3. brzina, 90 km/h) pa kraća DRS ravnica na kojoj su moguća pretjecanja i dostiže se preko 320 km/h. Zavoj 3 i 4 (3. brzina, 90 km/h) označavaju početak tipično gradskog dijela staze. Prva prava šikana je u uskim zavojima 5 i 6 (3. brzina, 100 km/h) nakon čega slijedi nešto kraća ravnica prije ulaska u drugi sektor.

Drugi sektor

Zavoj 7 je najsporiji (3. brzina 70 km/h) i uvod je u najuži i tehnički najzahtjevniji dio staze. Nakon njega slijedi vjerojatno najupečatljiviji dio staze zavoja 8, 9, 10 i 11 (2. brzina, 100km/h) jer bolidi prolaze pokraj samih zidina Starog grada. Serija zavoj je interesantna i zbog manjka prostora u slučaju sudara, organizatori moraju držati fige prije svake utrke. Zavoj 12 (2. brzina, 100 km/h) se nalazi na kraju uspona i početak je nešto bržeg dijela staze. Sljedeći zavoj 13 se prolazi u punom gasu (7. brzina, 280 km/h) i pravi je pokazatelj koliko se vozači pouzdaju u prianjanje svojih bolida. Zavoj 14 je dio ravnice (8. brzina 305 km/h). U posljednjem se zavoju sektora 15 (3. brzina, 90 km/h) vozači moraju paziti na kočenju i izlasku iz zavoja. Mjesto kočenja je grbavo i u padu, a u vrhu zavoja je početak nizbrdice i samo koji centimetar šira putanja može dijeliti od idealnog izlaska do udarca desnom gumom o zid.

Treći sektor

Završni dio staze je najbrži te se samo zbog njega mora postaviti bolid za veće brzine. Započinje kočenjem za zavoj 16 (3. brzina, 105 km/h) i izlaskom na najduži ravni dio u kalendaru. Zavoj 17 je dio zone ubrzanja prema jednoj od najbržih šikana u sezoni, zavoja 18 i 19 (8. brzina, 295 km/h). Blagi zavoj 20 pruža priliku vozaču koji brani poziciju da odabere stranu na izlasku, dok napadaču daje priliku za prodavanje “lažnjaka” pri izlasku na startno-ciljnu ravnicu. Valtteri Bottas je prošle sezone najbolje pokazao kako iskoristiti svu snagu u finišu utrke.