Petak 29.06.2018. VN AUSTRIJE: Trening
11:00 – 12:30 Prvi Trening
15:00 – 16:30 Drugi Trening

Subota 30.06.2018. VN AUSTRIJE: Kvalifikacije
12:00 – 13:00 Treći Trening
15:00 – 16:00 Kvalifikacije

Nedjelja 01.07.2018. VN AUSTRIJE: Utrka
15:10 – 17:00 Grand Prix

Dužina kruga: 4.326 km

Broj krugova: 71

Rekord kruga: 1:06.228 . Hamilton (2016)

Maksimalna brzina: 325 km/h

DRS zone: 2

Pun gas: 63%

Najduža ravnica: 868 m

Razina downforcea: Srednja/niska

Ako bi morali birati staze s najljepšim krajolikom, VN Austrije bi zasigurno bila pri vrhu. Pitoreskno mjesto Spielberg je dom austrijskog motorsporta od 1970. godine kada su po prvi put ugostili Formulu 1 na legendarnom Osterreichringu.

Zbog sigurnosnih je razloga priča trajala do 1987. godine, ali se uspješno vratila modernizacijom infrastrukture i sigurnijom konfiguracijom 1997. godine. Zbog financijskih je razloga ponovno ispala iz F1 kalendara 2004. godine, ali se vratila 2014. godine uz podršku vlasnika Red Bulla Dietricha Mateschitza.

Navijači ovdje imaju priliku vidjeti jednu od najintenzivnijih zavjetrinskih borbi u sezoni zbog učestalih ravnih dijelova staze i uzbrdica. Staza je pravi test vozačkih refleksa, kočenja i mentalne snage jer dok god imaju nekoga unutar sekunde zaostatka, nisu sigurni u očuvanje pozicije.

Red Bull Ring spada među brže staze u kalendaru i ima najkraći krug (ispod 70 sekundi).

Prvi sektor

Vozači krug započinju maksimalnim iskorištavanjem putanje na izlazu iz zadnjeg zavoja na startno-ciljnu ravninu. U prijašnjim vremenima dok nije bilo asfaltne izletne zone s vanjske strane zavoja, vozači bi izgubili vrijeme ili izletili sa staze ako bi iole pogriješili putanju.

Pri kraju startno-ciljne ravnine je uspon za zavoj 1 što olakšava vozačima kasnije kočenje. Usporavaju s 320km/h stotinjak metara prije zavoja u treću brzinu i sa 120km/h napadaju uski apeks zavoja. Moraju paziti da ne ostanu široko na izlazu iz zavoja jer ih očekuje veoma bitna ravnica s konstantnim usponom za zavoj 2 (Remus) koji je najčešće poprište pretjecanja.

Drugi sektor

Na jakom kočenju za zavoj 2 vozači se suoče sa silom 5G jer moraju s 310 km/h usporiti u 2. brzinu i 70 km/h. Ovisno o bolidu i vozačkim stilu, putanje se razlikuju u ovom zavoju, ali ključ je “pogoditi” uski apeks i osigurati si što ravniju liniju na izlasku koja nas vodi u drugu najizgledniju pretjecajnu(DRS) zonu.

Ravnica prema zavoju 3 je u blagom padu i stoga veoma izazovna na kočenju. S 320 km/h se treba usporiti na oko 100 km/h i u trećoj brzini se boriti za trakciju tokom čitavog zavoja. Zavoj 4 je blago skretanje (240 km/h, 5. brzina) u sklopu ravnice prema prvom lijevom zavoju 5. Vozači iz svoje pozicije ne vide vrh zavoja i oslanjaju se na vozački instinkt i grip podloge. Ulaze u njega s 220 km/h u petoj brzini pri kočenju i na izlazu iskorištavaju maksimum prostora za održavanje brzine prema vrlo brzoj šikani zavoja 6 i 7. U njega se ulazi s oko 240 km/h u 5. brzini i izazovan je za hvatanje balansa bolida jer je pri skretanju i kočenju u padu, a u apeksu prije promjene smjera kreće uzbrdo.

Treći sektor

Počinje na izlasku iz fantastične šikane prema slijepoj uzbrdici na kojoj se hvata brzina 300 km/h. Vozači koče pedesetak metara prije zavoja 8 i usporavaju u 5. brzinu na 200 km/h. Na izlasku je zavoj u spektakularnom padu i vozačke se greške redovito događaju tokom vikenda. Vozačima potom preostaje zadnji zavoj koji je najizazovniji jer ima dvostruki apeks, u padu je i ima grbu pri sredini. Kao i u zavoju 5 se najčešće prepuste vozačkom instinktu i fokusiraju na što precizniju putanju kako bi si osigurali što kvalitetniji izlazak na startno-ciljnu ravnicu.